Opožarene površine: kartiranje, najmanja površina i težina požara

EFFIS kartira opožarenu površinu nakon događaja iz satelitskih snimaka i uz svaki obris veže skup atributa: datum požara, datum završetka, posljednju izmjenu, državu, pokrajinu i općinu, površinu u hektarima te udjele zahvaćenih vrsta zemljišnog pokrova, bjelogorična, crnogorična i mješovita šuma, tvrdolisna i prijelazna vegetacija, poljoprivredne i umjetne površine i druge. Jedno polje dodatno navodi udio koji leži unutar područja Natura 2000.

Upravo iz tih udjela proračun emisija uzima svoje tipove vegetacije: bez kartiranog udjela zemljišnog pokrova morao bi nagađati faktor izgaranja.

Naziv sloja još nosi riječ MODIS, ali poligoni od 2018. pretežno potječu sa Sentinel-2 s dvadeset metara. Često citiranih 30 hektara najmanje površine vrijedi samo za MODIS okidanje i za današnje stanje podataka jednostavno je netočno.

Izmjereno u radnom području za 2026.: medijan je 12 hektara, minimum 1 hektar, a 26 poligona nosi 0 hektara jer se zaokružuje na cijele hektare. Praktična donja granica time je oko jednog hektara.

Mali, brzo ugašeni požari ipak nedostaju i to sustavno. Tko iz ove statistike želi zaključiti kolika je opterećenost vatrogasne postrojbe, podcijenit će je. Za površinu i bilancu emisija to pak gotovo da nema značaja: zbroj nose veliki događaji.

EFFIS nije ograničen na članice EU. Poligoni s punim skupom atributa postoje i za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, brojke tekuće sezone navedene su niže.

Ograničenje je drugdje: objavljeni podatak o potpunosti od oko 95 postotaka opožarene površine vrijedi izričito samo za Europsku uniju. Za ostale države radnog područja objavljenog podatka nema. samoEKO te podatke stoga iskazuje kao satelitski utemeljeno evidentiranje, a nikada kao službeni potpuni popis.

Druga se zamka tiče pokazatelja: tablična godišnja statistika EFFIS-a sadrži Srbiju i Sjevernu Makedoniju, ali ne i Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru ili Kosovo. Za pokazatelje radnog područja samoEKO zato sam agregira poligone i nikada ne preuzima gotovu tablicu.

Koliko je jako neka površina izgorjela, obris ne govori. Između prizemnog požara koji sastojina preživi i požara krošanja koji je uništava, uz jednaku površinu stoje posve različite posljedice, za obnovu šume, za zaštitu od erozije i za količinu emisija.

Uobičajena mjera za to je diferencirani Normalized Burn Ratio. Iz bliskog i kratkovalnog infracrvenog područja scene za svaki se piksel tvori omjer koji osjetljivo reagira na izgorjelu vegetaciju; razlika između scene prije i scene poslije požara daje težinu, koja se zatim razvrstava u klase.

U sustavu samoEKO je taj put pripremljen, ali nije dovršen. Odabir scene i pristup kanalima postoje kroz Sentinel-2 lanac, uz svaku odabranu scenu nose se bliski i kratkovalni infracrveni kanal. Nedostaju maska oblaka, računski postupak i granice klasa. Do tada su EFFIS poligoni pouzdan proizvod nakon požara. Ova praznina stoji ovdje jer bi poludovršena klasifikacija težine u situacijskoj slici bila gora od nikakve.