Opožarene površine: kartiranje, najmanja površina i težina požara

EFFIS kartira opožarenu površinu nakon događaja iz satelitskih snimaka i uz svaki obris veže skup atributa: datum požara, datum završetka, posljednju izmjenu, državu, regiju i opštinu, površinu u hektarima te udjele zahvaćenih tipova pokrivenosti zemljišta, listopadna, četinarska i mješovita šuma, tvrdolisna i prijelazna vegetacija, poljoprivredne i vještačke površine i drugo. Jedno polje dodatno navodi udio koji leži unutar područja Natura 2000.

Upravo iz tih udjela proračun emisija uzima svoje tipove vegetacije: bez kartiranog udjela pokrivenosti morao bi pogađati faktor sagorijevanja.

Naziv sloja još nosi riječ MODIS, ali poligoni od 2018. pretežno potiču sa Sentinel-2 u dvadeset metara. Često citiranih 30 hektara najmanje površine važi samo za MODIS okidač i za današnje stanje podataka je jednostavno netačno.

Izmjereno u radnom području za 2026.: medijan je 12 hektara, minimum 1 hektar, a 26 poligona nosi 0 hektara jer se zaokružuje na pune hektare. Praktična donja granica je time oko jednog hektara.

Mali, brzo ugašeni požari ipak nedostaju i to sistematski. Ko iz ove statistike zaključuje o opterećenju vatrogasne jedinice, podcijeniće ga. Za površinu i bilans emisija to igra znatno manju ulogu: zbir nose veliki događaji.

EFFIS nije ograničen na članice EU. Poligoni sa punim skupom atributa postoje i za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, brojke tekuće sezone stoje niže.

Ograničenje leži drugdje: objavljeni podatak o potpunosti od oko 95 posto opožarene površine važi izričito samo za Evropsku uniju. Za ostale države radnog područja objavljenog podatka nema. samoEKO zato te podatke iskazuje kao satelitski zasnovano prikupljanje, a nikada kao službeni potpuni popis.

Druga zamka tiče se pokazatelja: tabelarna godišnja statistika EFFIS-a sadrži Srbiju i Sjevernu Makedoniju, ali ne Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru ili Kosovo. Za pokazatelje radnog područja samoEKO zato sam agregira poligone i nikada ne preuzima gotovu tabelu.

Koliko je jako neka površina izgorjela, obris ne govori. Između prizemnog požara koji sastojina preživi i požara krošnji koji je uništi, uz istu površinu, stoje posve različite posljedice, za pošumljavanje, za zaštitu od erozije i za količinu emisija.

Uobičajena mjera za to je diferencirani Normalized Burn Ratio. Iz bliskog i kratkotalasnog infracrvenog dijela scene po pikselu se gradi odnos koji osjetljivo reaguje na izgorjelu vegetaciju; razlika između scene prije i scene poslije požara daje težinu, koja se zatim razvrstava u klase.

U sistemu samoEKO je taj put pripremljen, ali nije dovršen. Izbor scene i pristup kanalima postoje kroz Sentinel-2 lanac, uz svaku odabranu scenu nose se bliski i kratkotalasni infracrveni kanal. Nedostaju maska oblaka, računski put i granice klasa. Do tada su EFFIS poligoni nosivi proizvod nakon požara. Ova praznina stoji ovdje jer bi polugotovo razvrstavanje težine u prikazu stanja bilo gore od nikakvog.